Категорије
Medijateka Ženska kultura, umetnost i teorija

Virtuelni umetnički identitet — refleksije u kulturi

Deset godina delovanja Slatke Konceptualne Umetnice (SU) — u različitim umetničkim, društvenim i teritorijalnim okvirima. 

Slatka Konceptualna Umetnica nudi rešenje  Budi i ti Slatka Konceptualna Umetnica

Prezentacija i promocija knjige “SU 2013—2023: Virtuelni umetnički identitet — refleksije u kulturi” (SFO (Re)konekcija, Novi Sad)

Tokom protekle decenije, Slatka konceptualna umetnica razvijala se kroz devet međusobno povezanih faza, od kojih je svaka započinjala novim javnim pozivom na tumačenje i interakciju, formirajući živi arhiv necenzurisane razmene, (auto)ironije i otpora. Ona je pritom slobodno menjala svoje nacionalne identitete, pojavljujući se kao Slatka Konceptualna Umetnica, Sweet Conceptual Artist, Süße Konzeptkünstlerin, Slatka Splitska Konceptualka… Prevazilazeći ograničenja jezika i teritorija, SU propituje granice autorstva, pripadanja i kolektivne kreacije.

Nastala 2013. godine kao perfomativni tekstualni iskaz (Slatka Konceptualna Umetnica traži posao), SU je nastavila da se grana i funkcioniše kao otvorena dijaloška platforma i kolektivni identitet, gradeći svoje karakteristike i umetnički opus u interakciji sa posmatračima/cama — (sa)učesnicima/ama.

Predstavljanje ove jedinstvene umetničke biografije navodi na  zajedničko promišljanje kakvo značenje i potencijal u sadašnjem trenutku nose kolektivno autorstvo, promenljivi identiteti i slatka konceptualna umetnost.

O ovim temama i Slatkoj konceptualnoj umetnici razgovarali su Bojana (S) Knežević (moderatorka projekta), Vladimir Bjeličić (umetnik, kustos, istoričar umetnosti), Vesna Trailović (umetnica) i specijalna gošća — mlada glumica Danica Maksimović.

autori fotografija  Miroslav Dajč i Tatjana Marticki

Категорије
Fonoteka

Improvizovana muzika Marine Džukljev

Marina Džukljev

Marina Džukljev je pijanistkinja, pedagog i aktivni izvođač u oblasti slobodne improvizacije, klasične, savremene i primenjene muzike, posebno posvećena traganju za novim zvučnim mogućnostima sviranja klavira i netradicionalnom pristupu, koristeći proširene tehnike na originalan i inovativan način. U njenoj muzici je prisutan širok spektar izražajnih elemenata: eksperimentalna i apstrakna, slobodna improvizacija i fri džez. Posvećena je savremenoj i slobodnoj improvizovanoj muzici. Izuzetno je aktivna na međunarodnoj sceni savremene muzike i sarađuje sa brojnim umetnicima širokog spektra: multidisciplinarnim i vizuelnim umetnicima, plesačima, glumcima, rediteljima. Posebno se izdvajaju njeni projekti sa muzičarima iz Slovenije, Austrije i Nemačke, sa kojima je snimila i objavila brojna izdanja za izdavačke kuće iz Engleske, Poljske, Slovenije, Austrije, Srbije, pa je tako njena muzika emitovana na državnim radio stanicama u Hrvatskoj, Sloveniji, Švedskoj, Srbiji, Austriji, Americi…Dugi niz godina Marina Džukljev je radila  kao promoterka, aktivistkinja, organizatorka i producentkinja, organizujući veliki broj muzičkih radionica, koncerata, predavanja i festivala improvizovane, eksperimentalne i savremene akademske muzike. Vodila je radionice slobodne improvizacije u Sloveniji, Srbiji, Nemačkoj i Mađarskoj.

Promocija CD Live in Stockholm

Dizajn omota CD izdanja Čedomir Drča, Foto: Iztok Zupan

Klavirsko izvođenje nove kompozicije

U razgovoru sa glavnom urednicom programa umetničke muzike RTV Olenom Puškaš i Silvijom Dražić, urednicom SFO (Re)konekcija, Marina Džukljev predstavila je svoj prvi samostalni album CD Live in Stockholm u izdanju (Re)konekcije. Budući da improvizovana muzika zahteva kreativnost u datom momentu i komponovanje u realnom vremenu, na kompakt disku je zabeleženo koncertno izvođenje kompozicije u Stokholmu, koje je jedinstveno i ne moze se reinterpretirati.

U okviru programa posvećenog stvaralaštvu jedine kompozitorke i pijanistkinje u nasoj zemlji na sceni improvizovane muzike, Marina Džukljev izvela je  sasvim novu i u duhu improvizovane muzike neponovljivu klavirsku kompoziciju.

Program je realizovan u saradnji SFO (Re)konekcija i Galerije Matice srpske

https://www.facebook.com/1015027346/videos/1385056686664776/
https://www.facebook.com/1015027346/videos/2559970417718492/

видео снимци: @iliamusicworm Ilia Belorukov

photos by: @fotopogled Manja Holodkov

Категорије
Događaj Medijateka

Predstavljanje i prikaz knjige Mileva Simić – Priča o jednom novosadskom veku

Čitaj mi. Trajanje 2 minuta

SKUP / Savez kolektivne umetničke prakse /

Kreativni distrikt, Bulevar despota Stefana 5, Atelje 61

Subota, 16. mart. 2024, 18 h

Program organizuje Savez feminističkih organizacija „(Re)konekcija“

Predstavljanje knjige MILEVA SIMIĆ (1859-1946) – PRIČA O JEDNOM NOVOSADSKOM VEKU,
autorke Gordane Stojaković

U predstavljanju knjige učestvuju autorka
Gordana Stojaković i urednice izdavačkog programa
SFO „(Re)konekcije, Vera Kopicl i Silvia Dražić

Knjiga Mileva Simić (1859-1946) – Priča o jednom novosadskom veku je prva napisana studija o Milevi Simić,  proistekla iz istraživanja njenih rukopisa, pisama i druge prateće arhivske građe. Ona predstavlja život i rad novosadske pedagoškinje i književnice kroz rekonstrukciju bibliografije i novo čitanje njenih tekstova (knjige članci, pesame, prevodi, dramski tekstovi, dečje glume i govori), ali i kroz analizu njene obimne autobiografike (gde dominiraju pisma nastala u periodu 1883-1938). Analiza književničine rukopisne zaostavštine data u ovoj knjizi ilustruje mnoge situacije i odnose unutar vladajuće kulturne elite krajem 19. i tokom prvih decenija 20. veka, te dokumentuje položaj žene – autorke i njenu borbu za javnim priznanjem.

Istovremeno, Mileva Simić se ovde inauguriše i kao akterka koja je u srpskom građanskom društvu Habzburške monarhije, a zatim i Kraljevine SHS/Jugoslavije ostvarila autonomno i orginalno delo i to kao predana pedagoškinja, prva Srpkinja autorka udžbenika i plodna književnica – hroničarka vojvođanskog građanskog društva na prelazu 19. u 20. vek.

Gordana Stojaković, istraživačica ženske kulturne istorije i autorka brojnih publikacija iz te oblasti, doktorirala je s temom „Rodna perspektiva u novinama Antifašističkog fronta žena u periodu 1945–1953. godine“ na ACIMSI Centru za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu.Glavno polje njenog interesovanja je istorija žena i ženskog pokreta u Vojvodini, Srbiji i Jugoslaviji (1918–1992), ali i savremena ženska situacija u tranzicionom periodu kao što su pitanja diskriminacije žena u svetu rada i nasilje nad njima u javnoj i privatnoj sferi. Jedna je od osnivačica i urednica Digitalne platforme ŽeNSki muzej.  

Art Salon – radio emisija RTV o knjizi Mileva Simić – Priča o jednom novosadskom veku

Ćitaj mi. Trajanje 23 minuta
Svetlana E. Tomić, Prva studija o Milevi Simić – Svetlo ime iz prošlosti srpske kulture, Reči – časopis za jezik, književnost i kulturu br. 17. (174-183)
error: Content is protected !!